Smješten u švicarskim Alpama, Tor Alva je spremna da redefiniše arhitektonska čuda kao najveća 3D odštampana struktura na svijetu. Ovaj članak će istražiti revolucionarno putovanje Tor Alve od koncepta do njegove transformacije u opipljivo izdanje.
Započela je izgradnja najveće 3D printane strukture na svijetu. Tor Alva, poznata i kao Bijela Kula, nastala je kao zajednički projekat arhitekata Majkla Hansmajera (Michael Hansmeyer) i Bendžamina Dilenburga (Benjamin Dillenburg), u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Cirihu.
U pitanju je zgrada visoka 30 metara, smještena u selu Mulegns u Švajcarskim Alpima. Dizajnirana je da pruža prostor za umjetničke instalacije, kao i za muzičke i pozorišne nastupe. Njen unutrašnji raspored obuhvata pet spratova, sa spiralnim stepeništem koje vodi posjetioce od prostranih područja pri vrhu do više izolovanih prostora u podnožju.
Procijenjeno vrijeme 3D štampanja konstrukcije je 900 sati, a očekuje se da će izgradnja biti završena do ljeta ove godine.
U domenu građevinarstva, 3D štampanje betonom nije samo inovacija; to je revolucija. Ova tehnika, koristeći robotsku ruku koja ekstruduje beton, transformiše tradicionalni proces građenja u efikasniju i održiviju praksu. Ljepota ove metode leži u njenoj preciznosti i fleksibilnosti, omogućavajući kreiranje kompleksnih, fluidnih oblika koji su nekada smatrani nemogućim.
Tor Alva se ističe po svojoj jedinstvenoj strukturi: konstrukciju čine 124 3D štampana elementa, od kojih se posebno ističu 32 stuba ukrašena različitim detaljima i uzorcima. Stubovi su ojačani integrisanim čeličnim ojačanjem, što im u kombinaciji sa sistemom naknadnog naprezanja omogućava da finalna konstrukcija bude visoka 30 metara.
Zanimljiv aspekt dizajna kule je mogućnost rastavljanja konstrukcije, kako bi se mogla ponovo izgraditi na drugom mjestu. Planira se da Bijela Kula, nakon završetka svoje trenutne misije, 2029. godine bude pažljivo rekonstruisana na novom odredištu. Mobilna fabrika je postavljena na licu mjesta, smanjujući potrebu za transportom velikih elemenata i čineći proizvodni proces opipljivim za posjetitelje.
Izrada stubova (Izvor: B. Dillenburg)
Danas je selo Mulegns ugroženo izumiranjem. Mnoge zgrade su prazne, a populacija je svedena na svega 16 stanovnika. Kulturna fondacija “Nova Fundazium Origen”, koja predvodi projekat, nastoji spasiti veliku kulturnu baštinu sela i unijeti novi život u ovo istorijsko mjesto. Lokalne istorijske građevine, poput Bijele vile i hotela “Löwe”, obnovljene su i ponovno otvorene za javnost, predstavljajući spektakularan povratak u prošlost.
Kao kulturna destinacija, ova kula promoviše blagi, ali značajan turizam. Pozorišna dvorana biće pozicionirana na vrhu kule, uz mogućnost da primi do 45 posjetilaca, pružajući nezaboravno iskustvo sa panoramskim pogledom na Alpe. Projekat Bijelog tornja, kao svjetionik i utočište na staroj prolaznoj cesti, nastaviće pisati istoriju ovog mjesta.
U svjetlu značajnog uticaja građevinske industrije na globalnu potrošnju energije, iscrpljivanje prirodnih resursa i emisije gasova staklene bašte, Tor Alva se pojavljuje kao primjer održivosti i inovacije. U izgradnji šupljih stubova tornja, beton se koristi samo gdje je strukturalno potreban; slično strukturama koje poznajemo iz prirode. Manja potrošnja materijala u izgradnji znači smanjenje emisija CO² koje nastaju tokom proizvodnje.
Ovaj projekat služi kao dokaz da se građevinska industrija može razvijati kako bi zadovoljila zahtjeve održivosti i efikasnosti bez kompromisa po pitanju estetskih i funkcionalnih vrijednosti, a njegova realizacija označava značajan korak ka globalnom proboju inovativnih građevinskih metoda koje nisu samo tehnološki napredne već i štedljive na resurse.
Transport završenih stubova (Izvor: B. Dillenburg)
Posmatrajući put Tor Alve od koncepta do stvarnosti, postaje jasno da takvi revolucionarni projekti posjeduju moć da inspirišu zajednice, industrije i države ka održivoj budućnosti.
Ovaj projekat stoji kao dokaz o susretu umjetnosti, tehnologije i održivosti unutar sfera arhitekture i građevinarstva. Kroz inovativnu upotrebu 3D štampanja i predanosti ekološkim praksama, ovaj švicarski dragulj ne samo da izaziva tradicionalne procese gradnje, već postavlja novi standard za buduće projekte.